Krastavac je prastara kultura, a prvobitno je kao samonikla biljka bio rasprostranjen u Istočnoj Indiji, gdje je kao hrana bio poznat još prije 5000 godina. Koštice krastavaca pronađene su u egipatskim grobnicama faraona, a u pustinji Sinaj narod Izraela čeznuo je za sočnim krastavcima Egipta. Tek oko 600. god. pr. n. e. pojavili su se krastavci u Grčkoj, a uskoro nakon toga cijenili su ih i Rimljani koji su ih kao prvi konzervirali u slanoj vodi. Oko 1500. god. vjerojatno su uvedeni na područje Srednje Evrope i do toga vremena uživaju veliku obljubljenost.
Veliki udio vode čini krastavac odličnim diuretikom, učinkovito uklanja nakupljene toksine, potiče rad bubrega i žuči. U kombinaciji s dijetalnim vlaknima koje i sâm sadrži potiče rad debelog crijeva i štiti organizam od kancerogenih tvari.
Sok od krastavaca je također koristan i za bolesti zubi i desni, osobito kod krvarenja desni. Krastavac navodno pomaže kod reume iako nije otkriveno na koji način. Kora krastavca može se upotrijebiti za smirivanje kože nakon pranja suđa i izloženosti jakim deterdžentima i vrućoj vodi. Za one koji teže probavljaju krastavac, preporuča se da ga narežu na male komadiće, posole morskom solju i ostave nekoliko sati u hladnjaku prije konzumacije.
Poznata vam je metoda stavljanja kriške krastavca na zatvoreno oko? Ovo voće sadrži askorbinsku i kafeinsku kiselinu koje sprječavaju zadržavanje vode te stoga smanjuje podbuhlost očiju.
Nedostatak vode u organizmu uzrokuje sitne linije i bore na licu, akako krastavci sadrže visoku količinu vode pomažu u hidratiziranju kože i time sprječavaju vidljivost preuranjenih znakova starenja na licu.
S obzirom da se najvećim dijelom sastoje od čiste vode, krastavci su siromašni kalorijama. Savršena su zamjena za nezdrave visokokalorične grickalice. Sadrže i dijetetska vlakna koja se šire u želucu i na taj način pružaju nam osjećaj sitosti. Hrana bogata vlaknima sporije se probavlja te sprječava prejedanje.
Sva ta voda iz krastavca djeluje poput metle na sve nečistoće u organizmu. Redovita konzumacija krastavca će vas riješiti i kamenca u bubrezima.
Sok krastavca sadrži hormon koji je potreban gušterači za proizvodnju inzulina. Istraživači su pronašli da spoj nazvan steroli u krastavcima može pomoći u smanjenju razine kolesterola. Krastavci sadrže mnogo vlakana, kalija i magnezija. Ove hranjive tvari učinkovito djeluju na reguliranje krvnog tlaka. Zato je krastavac dobar za liječenje i visokog i niskog krvnog tlaka.
Sadrže dovoljno vitamina B i elektrolite koji će nadoknaditi hranjive tvari te ublažiti mamurluk i glavobolju. Također ćete spriječiti dehidraciju uzrokovanu alkoholom. No, za to vam je potrebna ipak malo veća količina od par kriškica.
